DRUGA VAZMENA NEDJELJA (B)

od Kristina na travanj 2, 2018

Uskrs liturgijski slavimo osam dana. Ovom nedjeljom završavamo uskrsni blagdan ali liturgijski vrijeme Uskrsa slavimo do Duhova. Nedjelje od Uskrsa do Duhova zovu se uskrsne ili vazmene nedjelje. Vjernik treba „uskrsno“ proživjeti cijelu pedesetnicu, kao kontrast korizmi. Dani korizme, bili su tuga i žalost; dok su dani pedesetnice radost i nada. Svaka uskrsna nedjelja treba biti „mali Uskrs.“ Osobito nedjelje od Uskrsa do Duhova žele u nama produžiti ‘uskrsovanje.’ Zapravo, svaki nedjeljni sastanak, vjernika, je uskrsni sastanak: sastanak s Kristom Uskrslim.

Kristovo uskrsnuće jezgra je svega propovijedanja Crkve kao i cjelokupnog života kršćana. Ono je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu naše vjere i povijesti: Krist je uskrsnuo i s njime i mi neprestano uskrsavamo.

Prvo čitanje (Dj 4, 32-35)

Jedno srce i jedna duša.

Prvo čitanje u vazmeno vrijeme uvijek se uzima iz Djela apostolskih, a ne iz Staroga zavjeta kao u druga liturgijska vremena. Djela sadrže propovijedanja apostola, opisuju život prvih kršćanskih zajednica i širenje vjere u Krista, te nastanak i djelovanje prve Crkve.

Uskrsla vjera je sila koja povezuje prve vjernike u neraskidivo zajedništvo, zajedništvo osjećaja i života i stvara “jedno srce i jednu dušu”. To zajedništvo ima svoje izvorište u navještaju apostola koji “velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa”. Vjera koja se posvjedočuje ljubavlju prema potrebnima, prema braći u Kristu, odričući se i onoga, na što čovjek tako ljubomorna gleda, svojih zemaljskih dobara. Njihova vjera nije neka teorija, ideologija, nego je konkretna i djelatna, što daje pečat njihovu životu u odnosu prema Bogu i prema bližnjemu.

Drugo čitanje (1Iv 5, 1-6)

Što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet.

Ako vjerujemo u Krista, djeca smo Božja i moramo to posvjedočiti svojom ljubavlju prema braći. Vjera potvrđena djelima ljubavi pobjeđuje svijet sa svojim granicama i strahovima. Kao što se Sin Božji vidljivo i opipljivo utjelovio, i naša vjera se mora utjeloviti u riječima i djelima, da se očituje ozbiljna i istinita. Ljubav nije neko ganuće, sredstvo, zanos duha, ljubav je djelovanje i zadaća. Bratska ljubav postaje iskrena i istinita, kad se trudimo da ljubimo braću.

Evanđelje (Iv 20, 19-31)

Nakon osam dana dođe Isus.

Prema Ivanovu zapisu, Isus se najprije ukazao učenicima prvoga dana po suboti, pa onda osmoga dana. To je bila nedjelja. Zato će kršćanska nedjelja postati sveti dan susreta s uskrslim Kristom, dan Gospodnji. Tako je Isus uveo svetost i važnost dana Gospodnjeg –Nedjelju. Nedjelja će postati malim Uskrsom, danom osobite Kristove uskrsle prisutnosti i danom iščekivanja njegova drugog dolaska. Zato je važno da vjernici poštuju dan Gospodnji kao vrijeme susreta s Kristom i susreta s braćom u Kristu.

U današnjem sv. Evanđelju po Ivanu koje nam opisuje ukazanja Isusova apostolima u Jeruzalemu naglašen je novi život koji Uskrsli daje vjernicima po svom Duhu i vjera onih koji nisu vidjeli, a vjeruju. I mi smo od onih o kojima govori Evanđelje koji nisu vidjeli Isusa niti čuli njegova glasa. Ali i mi smo sretni jer i danas se Isus očituje svojom riječju i svojim znakovima i Krist nam u svakoj osobi može otkriti svoju nazočnost i u svakoj ljudskoj riječi može nam upraviti svoj poziv.

MISNA ČITANJA

DRUGA VAZMENA NEDJELJA- NEDJELJA BOŽANSKOG MILOSRĐA

Prema želji koju je sam Gospodin zahtijevao u objavama svetoj Faustini Kowalskoj ( 1905. – 1938.), poljskoj redovnici Družbe sestara Majke Božjeg Milosrđa, papa Ivan Pavao II. odredio je prvu nedjelju poslije Uskrsa za blagdan Božanskog milosrđa.

Još kao nadbiskup u Krakowu 1978., kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra, dao je i prvo službeno Crkveno odobrenje za pobožnost Božanskom milosrđu. On je kao Papa proglasio sestru Faustinu Kowalsku blaženom na osminu Uskrsa 1993., a potom ju je kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine, ustanovio je Nedjelju Božanskog milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu.

Naposljetku, Ivan Pavao II. predao je duh Gospodinu 02. travnja 2005. godine u noći koja je prethodila blagdanu Božanskog milosrđa te je i sam beatificiran na taj blagdan 2011. godine, a 2014. godine upravo na taj blagdan proglašen je svetim.

Godine 1980. sveti Papa je objavio encikliku Dives in misericordia (Bogat milosrđem) u kojoj ističe: „Milosrđe je drugo ime za ljubav, to ime ljubav preuzima kad se susreće sa silama zloga“. Na blagdan Božanskog milosrđa, kad Gospodin izlijeva cijelo more milosti na duše koje se približe izvoru njegova milosrđa, spominjemo se poziva svetog Ivana Pavla II. zapisanog u istoj enciklici:

“Pozivam vas da otvorite širom svoje srce Gospodinu kako biste iznova otkrili da ste važni u njegovim očima.“

Slika Isusovog milosrđa

Počevši od godine 1931. Isus Krist više puta se objavio poniznoj redovnici Faustini. Nakon što ju je poučio o pobožnosti prema Božjem milosrđu, zaželio je da širi tu pobožnost po svemu svijetu.

Prvi put milosrdni Krist ukazao se sestri Faustini 22. veljače 1931. u mjestu Plock (Poljska). Sestra Faustina piše: “Uvečer bijah u svojoj ćeliji i opazih Isusa u neobičnoj bjelini i sjaju. Podiže ruku na blagoslov, a lijevu ruku stavi na svoje Srce. Neznatno rastvorivši ogrtač na prsima, pokaza na sjajne zrake, jedne bijele, a druge crvene. Blještile su iz njegova Srca. U potresenosti i šutnji, promatrala sam veličanstveni prizor i mislila na veličinu Božju u Isusu. Moja duša bijaše potresena strahom i neobičnom radošću. Isus mi reče: “Priredi sliku i prikaži Mene ovakvog, kakvog Me sada vidiš, te na sliku stavi natpis: “Isuse, uzdam se u Te”. Želim da se ta slika poštuje najprije u vašoj kapelici, a zatim da se to čašćenje raširi po svemu svijetu”.

Sestri Faustini Isus je rastumačio sjajne zrake: “Zrake na slici označuju Krv i Vodu, što su izvirali iz dubine Moga milosrđa, nakon što Moje Srce bijaše probodeno kopljem, nakon Moje smrti na Križu. Bijele zrake označuju Vodu, koja čisti duše, a crvene zrake označuju Krv, koja daje život dušama. Štititi duše od stroge pravde Moga Oca nebeskoga. Sretan onaj, koji bude živio u zakloništu ovih zraka, jer neće strahovati od Božje srdžbe”.

Čin posvete svijeta Božjem Milosrđu

Bože, Milosrdni Oče, koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu, a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tješitelju, danas Ti povjeravamo sudbine svijeta i svakog čovjeka. Sagni se nad nas grešnike, ozdravi našu slabost, porazi svako zlo, učini da svi stanovnici zemlje dožive Tvoje Milosrđe da bi u Tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom, uvijek nalazili izvor nade. Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina, smiluj se nama i cijelome svijetu. Amen.

Ivan Pavao II.

 

Prethodni članak:

Slijedeći članak: