TREĆA VAZMENA NEDJELJA (B)

od Kristina na travanj 12, 2015

Kristovim uskrsnućem pobijeđen je grijeh i njegova posljedica – smrt. Zato poziv na obraćenje, da priznamo svoj grijeh i obratimo se Bogu, prožima današnju službu riječi.

Prvo čitanje (Dj 3,13-15. 17-18)

Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih.

Današnje prvo  čitanje, iz Djela apostolskih, donosi odlomak iz „Petrova govora“ u Hramu. Apostol Petar zajedno s Ivanom, ozdravi hroma čovjeka koji je sjedio i prosio milostinju od onih koji ulaze u Hram.  Sav narod je zapanjeno gledao što se dogodilo. Petar se tada obrati narodu. On im reče da se ne čude i da on nije svojom snagom i svojom pobožnošću postigao da hromi prohoda, nego da je to djelo Isusa Krista. „ To Isusovo djelo po apostolima, otvara oči vjere i drugima koji im se pridružuju u zajednicu vjernika. Petar ih podsjeća na njihov veliki grijeh: „Začetnika života ubiste.“ Govori im Petar: da ljudi mogu počiniti zlo i nesvjesno, iz neznanja.  Milosrdni Bog oprašta grijehe onih koji se iskreno pokaju, ali se trebaju suočiti s činjenicom. Petrov govor je poziv na obraćenje. Krist je predan smrti, no Bog ga je uskrisio. Božji naum s čovjekom se ostvaruje, po Sinu. Kršćanska zajednica daje svjedočanstvo o njegovu uskrsnuću. Nova zajednica postaje „kvasac“ za sve ljude – za „novo“ čovječanstvo.

Drugo čitanje (1Iv 2,1-5a)

On je pomirnica za grijehe naše i svega svijeta.

Drugo današnje čitanje, donosi dio iz Prve Ivanove poslanice i govori o spoznaji da vjera iskazuje cjelokupno čovjekovo djelovanje, tako da ono postaje kriterij po kojemu se prepoznaje život u Kristu. Riječ je o ljubavi Božjoj prema nama. Uvjet je: čuvati zapovijedi Božje, osobito ljubav. Ivan naprosto moli, sućutno, svakoga da ne griješi. A ako tko i sagriješi neka se ne prepušta grijehu, a najmanje očaju, jer „Zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijehe naše i ne samo naše nego i grijehe cijeloga svijeta.“ Dakle, ovo znači da je izbjegavanje grijeha put prema zajedništvu s Ocem i Sinom. Krist nas pomiruje s Bogom. Umro je radi naših grijeha. On nas uvijek zagovara kod Oca i moli za nas milost obraćenja. Odgovoriti njegovoj ljubavi znači moramo mijenjati svoj život, prema njegovom životu na zemlji. On može uvijek ponoviti svoj uskrs u nama. Onaj tko čuva Božje zapovijedi, osobito ljubav, ima Božju ljubav do savršenstva.

Evanđelje (Lk 24, 35-48)

Trebalo je da Krist sve to pretrpi i treći dan uskrsne od mrtvih.

untitled10Evanđelje nam donosi jeruzalemsko Isusovo ukazanje apostolima (usp. Iv 20, 19-23). Ovo ukazanje imalo je veliko značenje za prvu Crkvu. Vjera Crkve se rodila iz ukazanja Uskrsloga apostolima. Apostoli nemaju vjere u uskrsnuće, stoga uskrsnuće nije proizvod njihove mašte. Krist im daje svjedočanstvo da nije “duh”, utvara. Dopušta im da dodiruju ruke i noge i pojede pred njima komad pečene ribe.

Isus ih poučava: uskrsnuće je stvarna činjenica, a ne neko posebno duhovno življenje nakon smrti. Zahvaća dušu i tijelo. Nakon što su se uvjerili o zbilji fizičkoga uskrslog tijela, iako proslavljenog ali stvarnog, daje im vazmenu poruku o važnosti njegova trpljenja, smrti i uskrsnuća. Isus ih podsjeća na ono što im je rekao dok je bio s njima: “treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni pisano”. Uskrsli im “otvori” pamet da spoznaju Pisma. Odlučujući znak vjere u uskrsnuće je spoznaja Pisma.

Uskrsnuće je povezano s oproštenjem grijeha, poslanjem apostola i obećanjem Duha. Smrt je kazna za grijeh. Uskrsnuće je znak dokidanja grijeha. Smrt je najneprijateljskija stvar na svijetu i nerazumljiva zagonetka. Isus je dragovoljno prihvatio smrt, i u smrti pobijedio “posljednjeg neprijatelja” – smrt.

ČITANJA

Prethodni članak:

Slijedeći članak: