Kandidati za primanje sakramenta Svete potvrde iz župa sv. Ivana Pavla II., pape – Jelkovec i sv. Ivana Krstitelja – Ivanja Reka hodočastili su u subotu 7. ožujka u Zagrebačku katedralu.
Hodočašće je na inicijativu župnika obiju župa Josipa Horvata organizirano kao priprema za skorašnje primanje sakramenta Svete potvrde, posebice iz razloga što je Zagrebačka katedrala kao majka svih crkava u Hrvatskoj simbol Zagreba i cijele Hrvatske, te najveći spomenik vjere i kulture i duhovno središte hrvatskog naroda.
Zagrebačka katedrala izgrađena u neogotičkom stilu. Izvana je duga 77 metara, a široka 48,20. Visina tornjeva iznosi 108 metara. Unutarnja površina iznosi 1617 m2 i može primiti više od 5000 ljudi. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sv. Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana, Stepinca, Šepera i Kuharića, Zrinskih i Frankopana.
U sklopu hodočašća krizmanici su pod vodstvom župnog vikara Kristijana Gatarića, i uz organizacijsku pomoć vjeroučitelja iz obje župe posjetili grob bl. Alojzija Stepinca, te se na njemu zajednički pomolili, posebno s nakanom za njegovom skorašnje proglašenje svetim.
U muzeju bl. Alojzija Stepinca pogledali su spomen-zbirku muzeja koja obuhvaća brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje.
Krizmanici su također posjetili i Riznicu zagrebačke katedrale, koja svojim neprocjenjivim crkvenim i kulturnim blagom svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu kršćanstva na ovom prostoru. Rizničko blago sastoji se od zbirke metalnih dragocjenosti unutar kojih se ističu unikatni predmeti crkvenog zlatarstva i srebrnarstva, bjelokosni predmeti, predmeti od kristala i stakla ukrašeni draguljima, slikama od emajla te drugim tehnikama, s motivima liturgijskih simbola i drugim ukrasima. U zbrici liturgijskog ruha posebnu vrijednost imaju plašt-misnica ugarskog kralja Ladislava, osnivača zagrebačke biskupije iz 11. st.; humerale (naramenik) bl. Augustina Kažotića, s umjetničkim vezom iz 13. st. te “Božji grob” iz biskupske vezilačke radionice Petra Petretića iz 1659. g.
U zbirci se također nalaze i papinski darovi budući da je hrvatski narod ostao uvijek vjeran Svetoj Stolici, koja je uzvraćala vjernošću, što je pokazao i papa Ivan Pavao II. kad je osobno donio riznici srebreni relikvijar sv. Leopolda Mandića i pozlaćeni, ručno izrađeni kalež.
Sljedeće odredište bila su Kamenita vrata gdje su se pomolili pred slikom Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba, te su posjetili crkvu sv. Marka.
Završna postaja hodočašća bila je grkokatolička crkva sv. Ćirila i Metoda, u kojoj ih je primio mons. Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije.
