Vrijeme došašća upućuje nas na Isusa Krista. U došašću kršćani čekaju proslavu Kristovog rođenja – Božić, ali kršćani čekaju i Kristov ponovni dolazak. Kršćanin živi pod vidom vječnosti. To znači: sprema se na drugi Kristov Dolazak. „Tvoj slavni dolazak iščekujemo!“ Ili po Vjerovanju: „I opet će doći suditi žive i mrtve i njegovu kraljevstvu neće biti kraja!“ Da bismo dočekali njegov drugi dolazak u slavi, moramo intenzivno živjeti, založno živjeti, već sada – danas. Kad god Isus pokuca na vrata našega srca, moramo mu ih otvoriti.
Prvo čitanje ( Iz 11, 1-10)
Ovonedjeljno prvo čitanje je mesijanska pjesma koja točno određuje neke bitne značajke budućeg Mesije: on je iz roda Davidova, bit će ispunjen proročkim duhom, učinit će da među ljudima zavlada pravednost, zemaljski odsjaj Božje svetosti.
U tom se budućem svijetu „neće zlo činiti,“ jer će zemlja biti ispunjena prisutnošću Božjom. Izaija, dakle, navješćuje da će potomak Davidov – Mesija, učiniti totalne promjene na zemlji. A da bi mogao to ostvariti, on će biti: mudar i uman; treba imati duha savjeta i jakosti, duha znanja i bojazni da se ne iznevjeri Bogu. Takav Mesija „neće suditi po viđenju, presuđivat po čuvenju, već po pravdi.“ Sudit će pravedno onim siromasima i bijednima koji su od varalica i moćnika zakinuti. Prorok svome narodu pojačava nadu i čežnju za dolaskom Mesije s kojim će nastupiti nova vremena, nova vladavina, novo društveno uređenje.
Drugo čitanje (Rim 15, 4-9)
Pavao poučava Rimljane, a i sve nas, da u svakom čovjeku treba gledati Božje stvorenje i da su svi ljudi međusobno braća i sestre koje Stvoritelj jednakom ljubavlju ljubi. Nitko ne bi smio reći kako ljubi Stvoritelja, a da ne ljubi sva njegova stvorenja – ljude. To je zapravo najdalekosežnija Kristova poruka, koja donosi radost i sigurnost kod svake pojedine osobe, kad shvati da je vrijedna i od Stvoritelja voljena osoba ukupne ljudske obitelji. Crkva nasljeduje Isusa Krista. Ona je zajednica svih ljudi. Njezina ljubav prema svima, poput njezinog osnivača Isusa Krista, ne poznaje granice.
Evanđelje (Mt 3, 1-12)
Današnji tekst iz Evanđelja po Mateju stavlja pred nas lik Ivana Krstitelja. To je čovjek koji živi u pustinji kako bi bolje čuo glas Duha Božjega koji treba prenijeti narodu. Ivan Krstitelj poziva ljude na promjenu mišljenja, osjećanja i djelovanja. To zapravo znači unutarnju promjenu, promjenu srca, stvaranje „novoga čovjeka.“ Ivan ih priprema za dolazak Isusa Krista. On ima jasnu svijest o Kristu koji dolazi.
Upozorava na Onoga koji će doći nakon njega. Taj je veći od njega. Poslije Ivanovog krštenja vodom doći će Mesija koji će krstiti Duhom Svetim i ognjem. Ivan je samo ‘zov’ za promjene. On samo pripravlja put Mesiji koji je cjeloviti spasitelj čovjeka pojedinca i svih ljudi. Zato Ivan oštro napada one koji podržavaju samo tradicionalne i formalne odnose prema Bogu. S Isusom dolazi i kršćansko krštenje s Duhom Svetim. Duh Sveti je dar kojim vjernik ulazi u novi život. Krštenje ognjem označava Isusov drugi dolazak kada će on odijeliti pljevu od pšenice i sve što služi kraljevstvu nebeskom spalit će ognjem neugasivim. Kristovim će se Duhom ljudi povezivati s Bogom i jedan s drugim.
MISNA ČITANJA
____________________________
BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije je katolička dogma, koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.
Često se zamjenjuje s doktrinom, kada je Marija začela Isusa, radi se o dvije različite pojave. Prema dogmi, Marija je začeta na normalni biološki način, ali njenu dušu je stvorio Bog u vrijeme njezina začeća. Blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854.g. Katolička crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punom milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha da bi mogla začeti Isusa.
Pobožnost prema Bezgrešnoj Djevici Mariji, koja je duga vijeka, prvi put je službeno potvrđena na crkvenom saboru u Baselu 1439. godine koji je zaključio: “Definiramo, da ono učenje koje kaže da preslavna Djevica i Bogorodica Marija, po predusretanju i djelovanju posebne milosti Božjeg promisla, nikada nije bila podložna izvornom grijehu, nego je uvijek bila čista i od izvornog i od učinjenog grijeha, sveta i neokaljana, trebaju prihvatiti svi katolici kao pobožno i koje je u skladu s kršćanskim shvaćanjem, katoličkom vjerom, zdravim razumom i Svetim pismom…te da ubuduće nikome nije dozvoljeno suprotno propovijedati, odn. naučavati.”
Evo što Katekizam Katoličke Crkve naučava o Bezgrešnom Začeću:
“Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija je “bila od Boga nadarena darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom”. Anđeo Gabriel, u času navještenja, pozdravlja je kao “milosti punu” (Lk 1,28). I doista, da bi navještaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću.
Tijekom vjekova Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Božjom milošću, bila otkupljena već od svoga začeća. Tako dogma o Bezgrešnom Začeću, proglašena od Pape Pija IX. 1854. godine, izjavljuje:
Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku svoga začeća, jedinstvenom je milošću i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.
Sav taj “sjaj sasvim jedinstvene svetosti” koji Mariju “resi već od prvog časa njezina začeća” dolazi joj potpuno od Krista: ona je “otkupljena na uzvišen način u vidu zasluga svoga Sina”.[132] Više nego bilo koju drugu stvorenu osobu, Otac ju je “blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu” (Ef 1,3). U njemu ju je izabrao, “prije postanka svijeta, da bude ‘sveta i neporočna’ pred njim u ljubavi” (Ef 1,4).”
preuzeto sa Bitno.net
