POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE

od Kristina na 30 svibnja, 2013

Pohod Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 31. svibnja u spomen pohoda Djevice Marije svojoj rođakinji Elizabeti. Ovaj blagdan temelji se na Evanđelju sv. Luke (Lk 1,39-56).

Marija je dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu, koju je Bog u dubokoj starosti blagoslovio potomkom.

Djevica Marija krenula je u posjet iz svog grada Nazareta u Elizabetino selo Ain Karim, nedaleko Jeruzalema. Put je bio oko 140 km dug, za što je trebalo pet dana pješačenja. Nakon pet dana, Marija je konačno došla i pozdravila Elizabetu. Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi.

Elizabeta se napunila Duha Svetoga i izjavila: “Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! (Lk 1, 42).” Taj Elizabetin zaziv postao je sastavni dio molitve “Zdravo Marijo”.

Marija je tada izrekla veličanstveni hvalospjev »Veliča« što je njoj, neznantnoj službenici, povjerio tako odgovornu zadaću, da bude Majka Božja. U hvalospjevu se ogleda na prošlost i budućnost i govori kako će Isus preporoditi svijet.

»Veliča duša moja Gospodina,
klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo!
Od koljena do koljena dobrota je njegova
nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje,
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga,
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.«

Marija je ostala s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vratila kući (Lk 1, 56). Vratila se prije, nego je Elizabeta porodila Ivana Krstitelja.

Blagdan se prvi put spominje 1263 g., a nekada se slavio 2. lipnja.

***************************************

MAJKA BOŽJA KAMENITIH VRATA

Zagrepčani se obraćaju Majci Božjoj Kamenitih vrata od velikog požara 30. svibnja 1731. godine. Tog dana su izgorjele sve kuće u Kamenitoj i susjednim ulicama, krov Crkve Sv. Katarine, a nošena vjetrom vatra se s Gradeca proširila i na Kaptol. U stanu iznad Kamenitih vrata živjela je udovica Modlar, koja je treći dan iza požara na zgarištu u svojem stanu pronašla neoštećenu sliku Blažene Djevice Marije kojoj je izgorio samo okvir. Svi su to smatrali velikim čudom, a slici je pripisana velika moć.

Autor slike Majke Božje Kamenitih vrata je nepoznat, a smatra se da potječe iz 17. stoljeća. U znak božje providnosti pobožna udovica Modlar dala je ispod svoda Kamenitih vrata podignuti mali oltar s čudesnom slikom. Ubrzo su se brojni pobožni građani počeli zavjetovati Majci Božjoj Kamenitih vrata te zahvaljivati na pomoći.

Kardinal Franjo Kuharić 1991. godine službeno je proglasio Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba te se na taj dan, 31. svibnja obilježava Dan grada Zagreba.

Prethodni članak:

Slijedeći članak: