SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
Kroz duga stoljeća svog postojanja hrvatski je narod slavio Mariju kao svoju kraljicu i gradio je mnoge crkve i kapele u njezinu čast. Tako je među razigranim bregovima i brežuljcima, uz potok Bistricu, u srcu Hrvatskog zagorja nastalo svetište Majke Božje Bistričke, u kojem se štuje drveni kip crne boje iz 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora koji je u njega prenio osjećaj pobožnosti i dubokog poštovanja.
Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, 1545. tadašnji župnik krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob.
Tek je 1588. g. kip ponovno pronađen – po predaji je, nakon večernje molitve, neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje. No, kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Borkovića kip je 16. srpnja 1684.godine po drugi put pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo -župljanka Magdalena Paulec donijela je u bistričku crkvu svoju oduzetu kćerku Katarinu. Nakon svete mise s njom je tri puta obišla oko oltara. Nakon trećeg obilaska djevojčica je molila majku da je pusti i počela oko oltara trčati.
Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1710. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. godine. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje.
1934. godine tada biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba, te time dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke, a godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem je Marija Bistrica proglašena 1971. , a od 1987. godine 13. srpnja slavi se svetkovina Majke Božje Bistričke.
Sva ta lutanja i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče- zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika,utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana».
.
